Alexandra David Neel

I danas nastavljamo o ženama čija imena su upisana u povijest budizma na Zapadu.
Kao što s vremena na vrijeme pokušavam naglasiti izvori klasičnog znanja o temama kojih se ponekad dotičemo na ovom blogu su od ključne važnosti. Od zapadnjaka koji su bili među pionirima tibetologije spominjali smo npr. Szandora Csomu Korosa, fantastičnog mađarskog učenjaka i pustolova koji je u 19. st. pješice došao u Indiju na obronke Himalaja i prvi počeo sustavno prevoditi i zapisivati neka temeljna tibetanska budistička učenja, a i sastavio je prvi tibetansko-engleski rječnik pa smo onda spominjali Sir Waltera Evansa Wentza koji je uz pomoć lame Kazi Dawe Samdupa preveo na engleski Bardo Thodol (Tibetansku Knjigu Mrtvih), biografiju Jetsuna Milarepe i druga tibetanska djela.
Među takve zapadne velikane koji su djelovali i pisali još u prvoj polovici 20. st. dok je Tibet bio relativno suverena država i koji su onda došli u kontakt s izvornom tradicijom Prosvjetljenja kakvu su prakticirali Tibetanci bila je i jedna žena- Alexandra David Neel.
Od svih tih ranih tibetologa s početka 20.st. njezin rad je najopširniji i njezino životno iskustvo najfascinantnije.

Rođena u Parizu 1868. pod imenom Louise Eugénie Alexandrine Marie David, od oca Francuza i majke skandinavskog porijekla. Prvih šest godina života provela je u Francuskoj, a onda se njena obitelj preselila u Belgiju u gradić Ixelles.
Bila je neobično dijete i mnogo put je znala pobjeći iz kuće i sama se zaputiti u istraživanje tako je svojim roditeljima uzrokovala mnoge brige, a bilo je posla i za žandare kad se izgubila u šumi kraj Pariza u dobi od samo pet godina.
Putovanje joj je ostalo osnovna nit vodilja u tijeku cijelog života, na specifičan način putovanja su za nju,kako se kasnije pokazalo, zapravo predstavljala duhovnu i filozofsku potragu.
Koliko je bila iznimno dijete govore podatci iz njezine autobiografije da već u dobi od 6 godina nikada nije zaspala prije nego bi pročitala neki odlomak iz Biblije i o pročitanom razmišljala prije spavanja.
A u 12. godini „razbijala je glavu“ misterijem Svetog Trojstva.
U 15. godini zainteresirala se za stoičku školu filozofije i djela grčkog filozofa Epikteta.
1883. u dobi od 15.g. sama je otputovala u Englesku i vratila se tek kad je potrošila sav novac koji je imala kod sebe.
Dvije godine kasnije zaputila se vlakom iz Bruxellesa u Švicarsku, opet potrošivši sav novac pješice je prešla prijevoj St. Gotthard i spustila se u Italiju na jezero Maggiore. Bila je „opremljena“ samo kišnom kabanicom i knjigom Epiktetov Priručnik (Enchiridion)
Kada je 1886. navršila 18. godina, Alexandra se, bez riječi roditeljima, zaputila biciklom iz Belgije u Španjolsku.
Nakon djetinjstva njezin život postaje iznimno zanimljiv do te mjere da mi se jednostavno ne da prevoditi vam štovano čitateljstvo njezinu kompletnu biografiju. Ako vas zanima kako točno je Alexandra David Neel dospjela u indijske Himalaje, počela izučavati budizam. Kako je u vremenu na početku 20. st. posvojila tibetanskog dječaka koji je postao lama i s njim živjela u centralnom Tibetu, dapače u Lhasi u vrijeme dok je za Europljane to još bio ultra-misteriozni „zabranjeni“ grad, koje sve samostane i tibetanske krajeve je upoznala na svojim putovanjima, onda vam mogu preporučiti da nastavite čitati na stranici: www.alexandra-david-neel.org/anglais/biog.htm

Alexandra D. Neel i njezin posinak lama Aphur Yongden


Alexandra David Neel- prva bijela žena koja je stigla na Tibet i živjela u Lhasi stekla je time kultni status u tibetološkim i općenito budističkim krugovima. Napisala je preko 30 knjiga o religiji, filozofiji i putovanjima.

Alexandra David Neel umrla je 1969.g u dobi od 101. godine
Ono što je za nas najvažnije je činjenica da ovdje u Hrvatskoj imamo na raspolaganju dvije njene knjige i svatko zainteresiran može ih se lako nabaviti:
1.-Tajna usmena učenja tibetanskih budista
2.-Tibet
Negdje prošle jeseni sam kupio prvu od ove dvije knjige i na prvi pogled bio čak malo obeshrabren knjižicom od samo stotinjak stranica. No nakon prve dvije, tri stranice postalo mi je jasno da ću u toj knjizi pročitati više nego što bi neki pisci mogli napisati u par tomova! Takva je bila Alexandra David Neel, njezin stil pisanja zaista je fantastičan iako noviji hrvatski prijevodi već ko po tradiciji imaju primjetnih nedostataka. Knjigu Tibet nisam još pročitao, namjeravam i nju dodati u knjižnicu, ima oko 280 stranica.
Na kraju evo kratki isječak (u svrhu recenzije). Početak prvog poglavlja knjige Tajna usmena Učenja tibetanskih budista:
Već je dugo vremena prošlo otkako mi je sinulo napisati ovu knjigu. Jednog lijepog ljetnog popodneva iznijela sam svoj naum učenom Tibetancu koji je vodio kontemplativni život u maloj kućici na stjenovitoj strani planine. On me nije ohrabrio.
„Trošenje vremena“, rekao je. „Velika većina čitatelja i slušatelja ista je diljem svijeta. Ne dvojim da su ljudi u Vašoj zemlji isti kao i oni koje sam susreo u Kini i Indiji, a ovi potonji su baš kao i Tibetanci. Ako im govorite o dubokim Istinama oni zijevaju i štoviše, napuštaju vas; ali ako im pričate apsurdne bajke pretvore se u oči i uši. Oni žele da im doktrine budu propovijedane bez obzira jesu li one religiozne, filozofske ili društvene; žele da su im ugodne, podudarne s njihovim predodžbama, da zadovoljavaju njihove sklonosti, zapravo, da nađu sebe u njima i da ih ćute pogodnima“
Učitelj me nije ništa novo podučio. Stotinu sam puta čula na Zapadu da muškarci i žene izražavaju želji naći religiju koja bi ih zadovoljila ili sam vidjela da je odbacuju govoreći „Ne zadovoljava me.“
Što je to onda to nešto željno ugodnog milovanja i zadovoljstva? To je zbirka krivih pojmova, nerazumnih sklonosti ili osjećaja rudimentarne čulnosti prerušenih u pojavu lutka zvanog „ja“. Pomislila sam na vjernike koji se truju tamjanom i milozvučnošću orgulja u polusjenama katedrala, vjerujući samima sebi da su na putu do duhovnih visova. Mislila sam o svima onima neovisno o njihovoj religiji ili sekularnoj vjeri kojoj pripadaju, koji zadrhte na spomen izvjesnih imena, riječi, koje nisu ništa drugo doli šuplji zvukovi lišeni stvarnosti.
|